
Koji faktori pokreću politička previranja i društvene lomove – revolucije? Kako elite održavaju svoju dominaciju i zašto vladajuće klase povremeno gube vlast?
Piter Turčin (Peter Turchin), stručnjak za istraživanje porekla političke nestabilnosti, otkriva trend koji se ponavlja u određenim vremenskim intervalima – kada centri moći u velikoj meri favorizuju vladajuću elitu, što dovodi do porasta nejednakosti u prihodima, obogaćujući bogate i osiromašujući manje privilegovane. Kako sve više pojedinaca teži da se pridruži eliti, nezadovoljstvo uspostavljenim poretkom se pojačava, što dovodi do – katastrofe.
Matematičar Piter Turčin upozorava na skori politički kolaps i čak građanski rat u SAD! Usred političke i društvene krize koja obeležava ove trenutke, naučnik i pisac Piter Turčin lansirao je knjigu koja je, bez upotrebe tipičnih elemenata horor žanra, uspela da preplaši mnoge čitaoce. Njegovo delo, pod naslovom “Poslednja vremena: elite, kontra-elite i put ka politčkoj dezintegraciji“, predstavlja jezivo upozorenje o političkoj budućnosti Sjedinjenih Američkih Država i, šire, celog zapadnog sveta.

Turčin, star 66 godina, osnivač je novog transdisciplinarnog polja, kliodinamike (Klío – muza istorije). Disciplina spaja istoriju s matematikom kako bi odredila kako se društva razvijaju. Kroz kompleksnu statističku analizu podataka padova velikih carstava, on može predvideti sledeći kolaps civilizacije.
Pre deset godina Piter Turčin predvideo je da će 2020. biti strašna godina, a sada ukazuje na nejednakost, osiromašenje i dug kao uzroke fatalne pukotine u društvu. Njegova zasluga leži u sposobnosti da izazove zabrinutost putem istorijske ekspozicije bogate referencama i korišćenja kliodinamike, pružajući zastrašujući uvid u moguće scenarije koji bi se mogli odvijati u narednim godinama.
Turčin, koji je, usput rečeno, odrastao u Sovjetskom Savezu i takođe ima doktorat iz zoologije sa Univerziteta Djuk, sugeriše da će se već komplikovana politička i društvena situacija značajno pogoršati do kraja 2024. godine. Iako mu je fokus na Sjedinjenim Američkim Državama, autor upozorava da Evropa nije izuzeta od rizika koje donosi njegova analiza. Uznemirujuća predviđanja uključuju mogućnost građanskog rata ili, barem, institucionalnog kolapsa s neizbežnim nemirima!
Važno je napomenuti da je Turčin rigorozni naučnik koji radi u nastajućoj disciplini kliodinamike, koja koristi velike istorijske skupove podataka kako bi predvidela ponašanje složenih društava. Međutim, neki kritičari postavljaju pitanje o pouzdanosti istorijskih podataka, ukazujući na inherentna ograničenja pri prikupljanju informacija u različitim vremenima i mestima.
Piter Turčin ističe da njegov rad nije zasnovan na intuiciji ili nagađanju, već na sofisticiranom matematičkom modelu koji obrađuje podatke za poslednjih 10.000 godina ljudske istorije i podvrgava ih iscrpnom kvantitativnom i kvalitativnom analizom kako bi pokušao identifikovati značajne obrasce.
Turčin tvrdi da su složena društva podložna ciklusima od oko dve stotine godina, koji se smenjuju između perioda stabilnosti i turbulencija svakih pedeset ili šezdeset godina. Prema njegovoj analizi, Sjedinjene Američke Države i Zapadni svet su ušli u jedan od tih turbulentnih perioda koji, istorijski, kulminiraju u eksplozivnim situacijama. Srž Turčinove teorije zasniva se na odnosu između države, elita koje je kontrolišu, i naroda. Kada ove sile održe krhku ali uzajamno korisnu ravnotežu, mir je moguć. Međutim, nestabilnost postaje stalna pretnja, posebno u otvorenim i demokratskim društvima. Preterano bogaćenja elita i osiromašenje stanovništva su, prema Turčinu, sastojci koji su istorijski gledano doveli do sloma mnogih društava.
Upoređivanje koje Turčin pravi između trenutne situacije u Sjedinjenim Američkim Državama i Rusije na početku 20. veka, koja je kulminirala Oktobarskom revolucijom, dodaje uznemirujući ton njegovoj analizi. On ukazuje da su revolucije često vođene frustriranim intelektualcima kojima je zatvoren put ka elitama. U tom smislu upozorava da situacija u Sjedinjenim Američkim Državama može biti posebno opasna, budući da bi revolucionari mogli proizaći iz političke desnice. Knjiga takođe razmatra ključnu ulogu kontra-elita, onih budućih elita koje se bune protiv statusa quo. Prema Turčinu, istorija pokazuje da su upravo ove kontra-elite te koje vode mase u vremenima krize, podižući mogućnost građanskog rata u Sjedinjenim Američkim Državama…
